Šta se to dešava u Medžlisu IZ-e Cazin? Centralizacija posvađala džemate cazinskog IZ-a

U vrhu Islamske zajednice Cazin novac i politika su se ugurali ispred centralizacije. Vjernici traže pomoć vrha Zajednice da ih odbrani od Medžlisa koji, tvrde, policiju nahuškava na one na koje je Krajina najosjetljivija – bivše pripadnike Petog korpusa. Džematlije insistiraju da vjera ostane privatna stvar. U Cazinu, u gradu u kojem imam štrajkuje, drugi ima i za igre na sreću, a treći udobno putuje o trošku džematlija. Bez pokroviteljstva Muftijstva bihaćkog.

Zatvorena vrata džamije u vrijeme ikindije namaza. I u svim drugim terminima, osim petka, u vrijeme džume, jer imam još nije dobio plaću… Tako je to bilo početkom mjeseca u cazinskome džematu Donja Lučka. Mehmed ef. Bešlagić, nakon prvog istupa, nije davao komentare za javnost. Komentirali su, na upit “Mreže”, u Medžlisu Islamske zajednice Cazin. Kazali su – ishitren potez, jer mu plaću svakako isplaćuju do 10. u mjesecu.

“Postoji fond solidarnosti iz kojeg je plaćan dio troškova za džemate gdje je slabija naplata i manji broj članova, pa su tako ti džemati i opstajali. Između ostalog, i Donja Lučka”, pojašnjava Mirsad Topčagić, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa i zastupnik ASDA u Federalnom parlamentu.

Prvi čovjek Izvršnog odbora Medžlisa, ujedno i visokopozicionirani član ASDA, tvrdi – sve bi bilo uređenije da se uvede centralizirana naplata članarina iz kojih se i financiraju plaće imama. A u susjednome, džematu Pećigrad, kojemu je Donja Lučka nekad pripadala, komentarišu: “Možda će se ovime i raskrinkati neke stvari.”

Možda već i jesu. Oštre se poruke razmjenjuju se na relaciji Medžlis – cazinski džemati. Sve zbog novog pravilnika o članstvu i članarini – vazifi, iz koje se financiraju plaće imama, a čija će se visina, uvjeravaju iz Medžlisa, utvrđivati tek 2018. Vjernici ne vjeruju, jer već se s njima razgovaralo i o novcu.

“Rečeno nam je da bismo trebali prikupiti 70-ak hiljada maraka, a mi održavamo našeg imama i svi naši troškovi su 21.800 KM. I tad su krenule nesuglasice između nas i njih. Pitao sam zašto su potrebni toliki novci i kud bi oni išli”, priča Sead Hadžipašić iz džemata Podgredina.

Za početak, na račun Medžlisa Cazin, a onda… tko zna? Užurbano se radi i na prikupljanju novca od blagajnika. U Miostrahu su pristali na ovakvu centralizaciju, ali je u mjesnoj džamiji zbog toga došlo do tučnjave. U Stijeni su odbili predati blagajnu.

“Naš je blagajnik dobio je naredbu da mora predat sva novčana sredstva za tri dana, pa i sredstva pred dušu umrlih”, kaže Smail Hadžić, iz džemata Stijena.

“Ljudi daju pred dušu 500-1.000 KM. Vjerojatno oni računaju da i te novce prisvajaju. Po nekim računicama naših ekonomista koji su odbili tu centralizaciju godišnje bi se u Medžlis moglo slivati i do tri miliona maraka”, navodi Smail Halkić, iz džemata Stijena.

U Medžlisu koji broji 47 džemata, s plaćama svim imamima, jednostavna je računica, ostajalo bi milijun i pol do dva milijuna novca vjernika nad kojim ti isti vjernici više ne bi imali kontrolu. Stoga i traže objašnjenja. Evo koje daju u Medžlisu: “To je jedan vid trezorskog poslovanja. Do sada su džemati kupili sredstva i uplaćivali samo onaj dio koji je neophodan za njihov rad. Od 1. januara postoje dvije blagajne – prikupljaju se sredstva za plate imama i blagajna koja se koja se vodi za džemate za režijske troškove”, kaže Topčagić.

Brojne korupcijske afere protiv bivših načelnika općina najbolje oslikavaju koliko je kratak put od trezorskog poslovanja do nenamjenskog trošenja novca, a tog se vjernici najviše i plaše. Posebice u svjetlu odredbe Pravilnika kako se sredstva članarine mogu koristit i u druge svrhe. Topčagić negira da tu odredbu: “Sredstva iz članarine se ne mogu koristit u druge svrhe osim za plaćanje imama i doprinose.”

Međutim, u Pravilniku, njegovom članku 25, stoji drugčije: “Izvršni odbor Medžlisa može svojom odlukom odrediti da se sredstva članarine koriste u druge svrhe, pod uvjetom da su izmirene sve naprijed navedene obaveze za koje je članarina i namijenjena.”

A da ima mjesta sumnji u iskrene namjere, potvrđuje i način na koji je donesen pravilnik. Najavljen u veljači 2016., objavljen pred sam kraj prošle godine, a stupio je na snagu s prvim danom ove godine. Džematlije tvrde, nije konsultirana baza. U Medžlisu opovrgavaju: “U donošenju akata je Izvršni odbor konsultirao sve džematske odbore i tražio prijedloge. Svi prijedlozi koji su stigli su uvaženi. Najviše prijedloga je bilo da se ne ide prevelikim koracima i da se napravi kvalitetna evidencija”, ističe glavni cazinski imam Seid ef. Mujakić.

Tko su ti članovi džematskih odbora, otkrili su preskočeni članovi Skupštine Medžlisa tek na sjednici prošlog studenog, na koju su telefonski pozvani. “Ja se nisam složio, postavio sam pitanje ko je radio taj plan centralizacije i odgovorio mi je, Said Mujakić, glavni imam, da je on dva puta održao sastanak s imamima i da su oni odlučili”, priča Alaga Keranović, predsjednik džemata Gornja Koprivna i član Skupštine Medžlisa.

Pa dijelom iz tog razloga raste nepovjerenje između džematlija i imama. “Uzimaju hodžu u svoj posjed i s njim rade kako oni hoće, a nas su odstranili tako da nemamo s njim više nikakvog kontakta, jedino da ih plaćamo”, tvrdi Edham Hadžipašić iz džemata Pištaline.

Vjernici u nevjerici. Ne shvaćaju čime su sve to zaslužili. Jer vidi se kako su do sad ulagali svoje novce: novi ili dobro održavani stoljetni vjerski objekti; novi prilazi, imamske kuće. I u Podgredini: u džamiju koju grade, i njihov je ponos, jer trebala bi biti najveća u kraju, do sad su uložili već oko milijun maraka.

“Nije njima potrebna ni naša građevina. Ovo nije objekt Džemata Podgredina, ovo je objekt IZ-a, uknjižen je na njih. Ali oni u njegovoj gradnji nisu učestvovali. Štaviše, sad i nas usporavaju jer ljudi ne daju više novac, vide šta se radi”, kaže Sead Hadžipašić.

A doveli ih čak i do policije. Izabrani, i dalje nepotvrđeni blagajnik morao je prvi put u životu stati pred predstavnike zakona jer su ga birale džematlije. I to nakon što je prethodnik, inače imam u tom džematu, podnio ostavku po jednima zbog bolesti, po drugima zbog nespojivosti funkcija. U svakom slučaju, Medžlis ovom mladiću odbija dati suglasnost.

“Ne znam iz kojih razloga, nisam krivično gonjen, nisam ratni zločinac, premlad sam da bih bio u ratu. I dalje stoji na tome: Skupština džemata mene hoće za blagajnika, Medžlis to ne dozvoljava”, kaže Senad Hadžipašić, nepotvrđeni izabrani blagajnik.

Suština je, zapravo, tvrde iskonski cazinski vjernici, da ASDA preko svog Topčagića želi vladati i blagajnom Medžlisa. A to neće moći ako nema poslušnika i u blagajniku. Pa onda imaju alibi: “Svaki blagajnik unutra džemata ima legitimaciju da je prošao proces kako doći do blagajnika i dobio je određeno rješenje o svojoj legitimaciji. Za svakog ko radi mimo toga, Islamska zajednica i Izvršni odbor Medžlisa ima obavezu zatražiti zaštitu od državnih organa, poštovanje i dignitet IZ-a i poštovanje propisa IZ-a, ali i ove države”, navodi ef. Mujakić.

Koliko daleko idu podmetanja i objede, pokazuje i sljedeći podatak: policiji je morao odgovarati i bivši pripadnik Petog korpusa kad je upozorio da neke podatke tražiti može samo država. “Meni je jako žao što kao ratni komandant, čovjek koji je četiri puta ranjavan, moram stati i boriti se zbog pojašnjenja džematlijama, kakav je ovo akt, morao sam ići dati izjavu policiji”, kaže Emin Džakulić, član Džemata Podgredine.

A u Medžlisu se brane, kažu – samo hoće podatke za članske knjižice. “Nikakvi podaci koji su zakonom zabranjeni se ne prikupljaju. Traže se podaci koji su sastavni dio kućne liste bilo koje u općinskom organu uprave, to je prezime, očevo ime, datum rođenja i srodstvo s nosiocem članstva”, tvrdi ef. Mujakić.

“U pristupnici se traže svi podaci o džematlijama, traže se matični brojevi, gdje se radi, u kojoj državi je penzija, o djeci podosica, familiji itd. Za džematlije je ovo neprihvatljivo i ovo se kosi sa svim zakonima u ovoj državi”, kaže Džakulić.

A evo i službenog odgovora Policije, kad smo ih upitali za spomenuta događanja: “Policijska stanica Cazin je zaprimila pismeni akt od strane Medžlisa Islamske zajednice Cazin, a u kojem se navodi da postoje određeni problemi koji se odnose na međuljudske odnose unutar džemata Podgredina, te postoji bojazan da bi ti narušeni odnosi mogli eskalirati.“

U nastavku je pojašnjeno kako pripadnici policije ne mogu utjecati na način organizacije i rada džemata. A sporne pristupnice uznemirile su vjernike i u Pećigradu. “Ovdje teško bilo ko bilo šta potpisuje jer ovdje je izbila autonomija i ljudi se boje potpisa. Ovdje je jednom potpisano i niko više ništa ne smije potpisati, samo se smije potpisati u sudu i u policiji”, navodi Zuhdija Kajtezović.

Cazinska je buna davno sve naučila pameti i potpis ne daju. Ali pouzdano znamo, pokušavali su nezadovoljnim džematima čak imputirati neku novu autonomiju, iako su pristaše te ideje već odavno odselile preko oceana. Na koncu konca, negoduje se i u džematu Ljubijankići, koji nikad nije bio pod autonomijom.

“Godine 2008. je otvorena džamija, u nju je uloženo 400.000 maraka, i sve je napravio ovaj džemat. Prema tome, nemaju oni šta ovdje da traže od nas. Medžlis Cazin nam je 2011. godine uzeo vakufsku zemlju, sad je ona ‘jedan kroz jedan’ na njima”, tvrdi Hasan Ljubijakić, predsjednik džemata Ljubijankići.

Sve što se događa, tvrde nam pojedinci iz nezadovoljnih džemata, upućuje na jedan detaljno razrađen scenarij. Glavni je motiv, kažu, novac. Slike čelnika medžlisa i stranačkih struktura ASDA katkad s predstavnicima službenih turskih vlasti, katkad s njihovim oponentima, Gulenovim sljedbenicima, potvrđuju kako im ideologija nije odlučujuća, nego je prije – interes.

No, zabrinuti Cazinjani vjeruju, ima tu još nešto. Ima stvari koje, zasigurno, traže objašnjenje. Tko je, kojim novcima i u koju svrhu kupio kuću na Alagić ogradama u Cazinu? U čijem je društvu i u kojoj ulozi predsjednik Medžlisa i federalni parlamentarac Topčagić?

Stoga svi s nestrpljenjem očekuju odgovor Rijaseta Islamske zajednice BiH, kojem su se nezadovoljni džemati obratili, upozoravajući na čudne prakse, te samovolju i politički utjecaj pojedinaca iz ASDA u vrhu Medžlisa Cazin.

“Ja jesam poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, ali pored mene sjede neke kolege koje su iz drugih političkih partija, a predsjednici su medžlisa ili članovi izvršnih odbora medžlisa. Čak je i federalni ministar poljoprivrede član Sabora, najvišeg zakonodavnog organa IZ-a u BiH”, kaže Topčagić.

Ali, vjernici se nisu žalili na Sabor Islamske zajednice. Žalili su se na cazinski medžlis. Ne jednom je, kažu, prokockano povjerenje. I ne samo na tomboli, zbog koje je javnu sablazan izazvao imam iz Gate Safet ef. Jusić, inače blizak aktualnim političkim ASDA, i strukturama medžlisa, nego i zbog načina kako su te strukture do sad i – kako bi ubuduće mogle upravljati džematskim novcima.

Povodom najnovijih događanja vezanih uz priču o centralizaciji u Medžlisu Cazin, kontaktirali i smo Rijaset Islamske zajednice u BiH. Iz nadležne Uprave za pravne poslove su poslali iscrpan odgovor iz kojeg se vidi kako Uprava prati ovaj proces te da su se susreli s članovima Zajednice koji imaju primjedbe na proces centralizacije, ali i da su u stalnom kontaktu s predstavnicima Medžlisa IZ-a Cazin.

“Prema našim informacijama iz nadležne uprave i Medžlisa IZ-a Cazin, planirano je održavanje skupštine koja je prva instanca za rješavanje ovog pitanja. Rijaset će sačekati njihove odluke i pratiti daljnji proces centralizacije članarine, kao i sva druga pitanja iz svoje nadležnosti, i sve nejasnoće rješavati unutar institucija koje su se pokazale sposobnim i dovoljno transparentnim da vode takve procese”, stoji u odgovoruSlužbe za odnose s javnošću Rijaseta IZ-a u BiH.

I uoči samog zaključenja priloga sazvana je, doduše s mjesec zakašnjenja, Skupština Medžlisa Cazin. Zahvaljujući osobnom izaslaniku reisul-uleme Ismailu ef. Smailoviću, ali i vjernicima koji su ukazivanjem na nepravilnosti i inicirali njegov dolazak, odlučeno je da se u roku od 30 dana ima održati i Proširena skupština Medžlisa Islamske zajednice Cazin. Hoće li za to vrijeme političkim liderima u Cazinu uspjeti da ovladaju Medžlisom kako bi se na raspolaganju imalo barem tri miliona maraka novca vjernika teško je procijeniti, ali da problema ovdje ima, sasvim je jasno. Bihaćko muftijstvo za to je vrijeme inertno posmatralo sva dešavanja i time gotovo nametalo shvatanje da im nova Cazinska buna gotovo i odgovara.