POZITIVNE PRIČE // Jasmin Kličić: Od bolničkog kreveta do vrhova planina

Jasmin kličić rođen je u Bihaću 1984 godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Ovog Bišćanina je prije sedam godina, dok se kretao tortoarom, udario automobil kojim je upravljala osoba u alkoholiziranom stanju. Ovom prilikom zadobio je teške  fizičke povrede, te mu je polomljeno jedanaest rebara, slomljena ključna kost, probijeno plućno krilo a kao poslijedica svega  zadobio skolizu kičme.

U Krajini, ali i regionu, mnogima je ostao u sjećanju kada je 2009., 2010. i 2011. godine, organizovao pješački maraton Bihać – Srebrenica pod motom “Za suživot i toleranciju svih naroda u BiH” u čast nedužno stradalim žrtvama, kao i maraton na relaciji Bihać – Vukovar u znak žrtvama palim tokom zadnjeg rata na prostoru bivše Jugoslavije.

“Pa nekako je sve i počelu upravo sa pješačenjem u prirodi.. Zatim sam počeao da organiziram maratone u znak svih nastradalih tokom proteklog rata. Tri godine zaredom sam pješačio od Bihaća do Potočara, gdje i danas svake godine odlazim na trodnevni maraton od Nezruka do Potočara. Također sam je organizovao maraton Bihać – Vukovar kao znak naše pažnje i suosjećanja prema žrtvama ratnih stradanja u susjednoj Hrtvatskoj. Dakle, volim pješačenje i maratone, jer su isto tako zahtjevni i izazovni kao i planinarenje.” kaže Jasmin.

Nakon pješačkih pohoda u srebrenicu odlučil i ste se i za pohod duž granice BiH. Ovaj projekat je rađen u suradnji sa Crvenim krstom Republike Srpske i Crvenim križem Federacije BiH.

Kroz ovaj projkta je u 67 dana pješice obišao državnu granicu Bosnu i Hercegovinu na putu dugom 1500 kilometara, te na taj način postao prvi Bosanac koji je obišao našu zemlju duž njenih granica.

Jasmin je na svom putu prošao je preko 50 gradova i općina koje se nalaze duž bosanske granice, a za vrijeme njegovog boravka u tim gradovima održavale su se radionice pod nazivom „Za suživot i toleranciju sva tri naroda u BiH“.

Po okončanju liječenja, doktori su mu preporučili da se bavi sportom kako bi prevazišao posljedice nesreće i fizički se potpuno oporavio. Između mnogih sportskih aktivnosti odabrao planinarenje.

„To je bilo igrom slučaja, jer sam teško nastradao u saobraćajnoj nesreći, pa mi je doktor preporučio da boravim na čistom zraku zbog povrede pluća, ali sam ja otišao korak dalje pa se sad ozbiljno bavim ovim stvarima. Bavljenje bilo kojom fizičkom aktivnošću je dobro, pogotovo planinarenje. Uvijek si u prirodi,sama konfiguracija terena zahtjeva fizičku spremu koja se stiče aktivnim bavljenjem ovim sportom, jer kad u jednom danu savladavate nadmorsku visinu od 2000 metara, to traži mnogo kondicije koja se stiče bavljenjem ovim sportom” priča Jasmin i dodaje da planinarenje za njega nije hobi, već način života.

Prvi ozbiljniji uspon bio je na Osječenicu, planinu koja se nalzi u Bosanskom Petrovcu. Uspon na ovu planinu visoku 1795 m/n za mene je bio nešto posebno.

Ovo je bio moj prvi uspon na neku višu planinu i odradio sam ga u cijelosti. Osjećaj je bio neopisiv, bio sam jako sretan i zadovoljan jer sam uspio u svom naumu prisjeća se Jasmin.

Nakon prvog uspona Jasmin se nije zaustavio, te je nastavio sa usponimana na sve više vrhove, te se danas može pohvaliti usponom na sve vrhove regiona i evrope. Posebno je ponosan na činjenicu da je uspio savladati Elbrus na Kavkazu visok 5642 m/n, što je ujedno i najviši vrh evrope te Mont Blanc 4810 m na koji se uspio popeti u ljetnim i zimskim uslovima.

Najviše mu je u sjećanju ostalo uspinjanje na Kavkaski vrh Elibrus, gdje su se pojedini članovi njegove ekipe promrzli zbog slabe pripreme i nedostatka adekvatne opreme, ali ipak je sretan što se sve dobro završilo i bez ljudskih žrtava.

“S nama u ekspediciji bila je i članica jednog riječkog kluba iz susjedne Hrvatske, koja se nije adekvatno pripremila za uspon, te je zbog nedostatka fizičke spreme i opreme, odustala na 5.300 metara u jednom “sedlu” samo 300 metara ispod vrha. Kao člana grupe nismo je mogli ostaviti, nego smo bili uz nju dok nisu došli drugi članovi kluba koji su je uputili nazad prema baznom kampu. Upravo od tog stajanja u “sedlu” krv mi nije kolala u nožnim prstima, jer sam stajao i izgubio sam svih deset noktiju na nogama, što je uzrokovalo da prekinem uspon kako bi se oporavio od toga, a zatim sam se ispenjao vrh, gdje mi je zbog hladnoće zamrznuo aparat Na svu sreću vrijedna ekspedicija iz Rumunije nas fotografisala i kasnije poslala slike.” završava Jasmin priču o svom najuzbudljivijem planinarskom doživljaju.

U ovoj godini planira realizirati novi projekat, u sklopu kojeg će organizirati prvu žensku Bihaćku ekspedicija na Mont Blnc. Članice ove ekspedicije pored našeg sagovornika će biti još Adalina Brzovic i Snjezana Basic.

Draži ovog sporta su mnogobrojne, naglašava Jasmin i dodaje kako je boravak u prirodi od velike koristi za ljudski organizam, jer mladi ljudi puno borave u zatvorenom prostoru što izaziva razne vrste savremenih bolesti, dok izlazak vani u prirodu, a posebno uspinjanje na planine gdje je zrak drukčiji, čišći i zdraviji, jača čovjekov organizam i čini njegov duh jačim.

Na kraju, našeg sagovornika, morali smo pitati dali planira uspon na Mount Everest ?

„Mount Everest je najviši vrh na svijetu, te se do sad nešto malo više više od 5.000 ljudi može pohvaliti sa usponom na Mont Everest od prvog uspona 1953. a gotovo 250 je umrlo pokušavajući. Naravno da je uspon na Mount Everest san svake osobe koja bavi penjanjem, ali cijena same ekspedicije se kreće oko 40.000 USD, a na to treba dodati još pripreme i opremu. Kada se sve ovo uzme u obzir